Spašavanje

 

KSHGSS-banner1

KOMISIJA ZA SPELEOSPAŠAVANJE HGSS stručna je Komisija Hrvatske gorske službe spašavanja koja se bavi problematikom spašavanja iz speleoloških objekata.

Od svog osnutka, 1950. godine, Hrvatska gorska služba spašavanja (ranije Gorska služba spašavanja) uspješno provodi i akcije speleospašavanja. Otkrićem dubokih jama na sjevernom Velebitu 90-ih godina 20. stoljeća postavljeni su novi zahtjevi za spašavanjem, te HGSS u siječnju 2001. godine osniva posebnu Podkomisiju, kasnije nazvanu Komisija za speleospašavanje.

U Hrvatskoj je do sada poznato oko 9000 speleoloških objekata različite morfologije i specifičnih zahtjeva u slučaju akcija spašavanja. Na primjer:

– 3 jame dublje od 1000 metara (Jamski sustav Lukina jama – Trojama -1431 m, Slovačka jama – 1320 m, Jamski sustav Velebita -1026 m)
– 15 jama dubljih od 500 m (Mokre noge -831 m, Amfora -788 m, Jamski sustav Kita Gaćešina – Draženova Puhaljka -737 m, Muda labudova -680 m, Meduza -679 m, Stara škola -576 m, Vilimova jama -572 m, Patkov gušt -553 m, Olimp -537 m, Ledena jama u Lomskoj dulibi -536 m, Ponor na Bunovcu -534 m, Crveno jezero -528 m, Munižaba -510 m, Lubuška jama -508 m, Jama pod Kamenitim vratima -520 m)
– velike vertikale – u Hrvatskim jamama ima dosta velikih vertikala, neke su među najvećima na svijetu (dvije vertikale dublje od 500 m, dvije vertikale dublje od 300 m, a čak trinaest dubljih od 200 m), a vertikale od 100 m dubine dosta su česte.
– dugačke i komplicirane špilje (Špiljski sustav Đulin ponor-Medvedica duljine 16.396 m, Panjkov ponor – Kršlje duljine 13.052 m i dr.)
– dugačke, duboke i komplicirane jame (Kita Gaćešina duljine 26.371 m i dubine .737 m, Munižaba duljine 9.322 m i dubine -510 m)
– ekstremno uski kanali (jama Amfora, Lubuška jama)
– duboki izvori (vrelo Une -205 m)
– duboki jamski sifoni (sifon na dnu Lukine jame -1355 m, sifon na dnu Slovačke jame -1320 m)
– morem potopljeni speleološki objekti
– dugački i komplicirani sifoni (Majerovo vrelo, duljine 942 m, a dubine 104 m).

Spašavanje u ovakvim uvjetima zahtijeva vrhunsku organizaciju, veliki broj osposobljenih i uvježbanih speleospašavatelja, ogromnu količinu specijalističke opreme i dobru logističku potporu obzirom da se može raditi o višednevnim složenim akcijama.

Komisija za speleospašavanje HGSS

  • organizira i vodi kompleksne akcije speleološkog spašavanja
  • izrađuje programe i vodi osnovne tečajeve speleospašavanja za članove HGSS
  • izrađuje programe i vodi specijalističke tečajeve speleospašavanja za članove HGSS
  • organizira državne vježbe speleospašavanja
  • prati razvoj i novitete u tehnikama speleospašavanja u svijetu
  • surađuje sa sličnim službama u svijetu preko IKAR i UIS
  • surađuje sa speleološkim udrugama u Hrvatskoj radi prevencije nesreća i obuke samospašavanja.

 

Ažurirano 4. studenoga 2014 — 15:05
© 1997-2015 Hrvatski speleološki poslužitelj speleologija.hr