12 SAM_0895

Komisija za speleologiju HPS / Speleological Committee of CMA dijeli objavu Kamene tajne 2018.

6 hours ago

Zaron u Grbinu pećinu. Ronioci Alan Kovačević i Gordan Polić zaronili su na 35 metara dubine i otišli 50 metara dalje od prošlog zarona. Nažalost, vidljivost nije bila najbolja... ... See MoreSee Less

Photo

Komisija za speleologiju HPS / Speleological Committee of CMA dijeli objavu Speleo Osmica.

3 days ago

VRIJEME JE ZA PROMJENE!!!🤯💪😊 ... See MoreSee Less

Photo

Komisija za speleologiju HPS / Speleological Committee of CMA dijeli objavu SO HPD Ante Bedalov.

6 days ago

[KAKO JE NASTAO PRVI JAMSKI SUSTAV BIOKOVA]

Zadržavajući potpunost, vraćamo se u davnu 1984. godinu. Sredinom ljeta '84. na Biokovo dolazi ekipa speleologa iz Slovačke u potrazi za novim speleološkim objektima, na područjima A i 1A (predio Briza) te B (sjeverno od Lokve). Za potrebe priče ograničit ćemo se samo na područje A.
Po nekim nagađanjima, na područje A Slovake je uputio direktor šumarije Vilim Šabić jer tamo ima dubokih jama (iako je kasnije, po istoj priči, na policiji (tadašnjoj miliciji op.a.) istu tvrdnju opovrgnuo jer je speleološko istraživanje s desne strane biokovske ceste (gledajući prema vrhu) bilo zabranjeno).

Rezultat istraživanja vrtače A je 5 pronađenih i istraženih speleoloških objekata (A-1 -115 m, A-2 -396 m, A-3 -17 m, A-4 -9 m, A-5 -30 m). Kasnije zbog svoje dubine jama A-2 dobiva ime Vilimova jama (odakle je i slijedila prva poveznica s direktorom šumarije Vilimom, jer među Slovacima nije bilo nijednog Vilima).

Priča se nastavlja 1985. godine kada se Slovaci vraćaju ponovno u vrtaču A zbog nastavka istraživanja Vilimove jame (tada -396 m). Ostali speleološki objekti su se smatrali skroz istraženi i više u njih nisu ulazili. Na dubini od -396 m pronalaze okno u visini od 9 metara s kojim prolaze dalje u dubinu. Otvara se meandar s kojim dolaze do zadnje 94-metarske vertikale. Kraj jame su dvije dvorane većih dimenzija (40x40 i 30x20 m) na -565 m. S tim dostignućem su Slovaci zaključili istraživanja na području A te Vilimova jama s -565 m postaje najdublja jama Biokova (iako se tada mislilo kako je druga najdublja, iza Stare Škole koja je tada bila izmjerena na -576 m, no zadnjim mjerenjem se utvrdilo kako je ipak -497 m).

Na iduće istraživanje, Vilimova jama je čekala 8 godina tj. do kolovoza 1993. godine kada u jamu dolazi splitska ekipa iz SO Mosora. O rezultatu njihova istraživanja nema puno saznanja, osim kako su ponovno izmjerili glavni kanal i potvrdili dubinu i kako su u donjim dijelovima jame pronašli kanal (čiji nacrt nije objavljen) i jamu produbili za 7 m.

U sklopu prve bio-speleološke ekspedicije na Biokovu, 2017. godine, namjera je bila ponovno istražiti i nacrtati Vilimovu jamu. Prvi ulazak u Vilimovu jamu biva promašen (ulazi se u jamu A-1 koja je 50 metara od Vilimove). Tom prilikom se A-1 ponovno crta te se pronalaze novi kanali. Sutradan se ulazi u Vilimovu jamu te se ista crta do -90 m. Tada se uviđa kako je Vilimova jama kompleksna te kako je potrebno za istu napraviti poseban speleološki logor. Tada se po prvi put razvija ideja o spoju jame A-1 s Vilimovom, jer se dvije ulazne vertikale od 72 i 83 metra, širine u donjem dijelu redom 30 i 20 metara, nalaze tlocrtno svega 5 metara jedna od druge.

Tako dolazimo do speleološkog logora na Vilimovoj jami 2018. godine kojeg je organizirao naš speleološki odsjek u suradnji sa SO Imber.

U tri pred-akcije se istražuje jama A-1 s ciljem da se na logoru posvetimo Vilimovoj jami, no svakom akcijom jama A-1 se samo poveća bez naznaka kraja. To je rezultiralo da se na koncu pola logora radila jama A-1 s ciljem spajanja na Vilimovu.

U jami A-1 se došlo do spleta kanala i dvorana na dubini od -80 metara odakle se na 6 mjesta krenulo u dubinu, no svaki put nas je zaustavilo suženje na -110 metara.

Tako se u Vilimovu jamu krenulo tek peti dan logora. Došlo se do -270 metara u glavnom kanalu i do -200 metara u sporednom kanalu. Jama je nacrtana do -200 m te su skupljene stijene za geološka istraživanja. Mjerenjem glavnog kanala je utvrđeno kako su Slovaci točno izmjerili jamu 1984. godine do tih -200 m. Ponovno, zahvaljujući boljoj rasvjeti, vidimo brojne dolazne kanale, dimnjake, meandre koji dolaze sa svih strana u glavnu, veliku vertikalu tlocrtnog presjeka 35x15 metara.

Kako to obično biva na speleološkim logorima, najznačajnije stvari se dogode pred kraj ekspedicije pa tako i ovaj put. Na samo raspremanje jame odlazi dvočlana ekipa pogledati penj u prvoj dvorani jame A-1 koji s poda izgleda kao mala i ne perspektivna sjena u stijeni, no zadnja nam je opcija. Nakon nešto penjanja i pomicanja stijena kroz malo suženje dolazimo do vertikale iz koje dolazi jako strujanje zraka. Zaključujemo kako smo ušli u Vilimovu jamu na otprilike 30 metara visine u prvoj vertikali.
Tako je nastao prvi jamski sustav Biokova, ulaz u A-1 je 18 metara iznad ulaza u Vilimovu pa je trenutna dubine Vilimove jame povećana na 590 metara.

Tijekom logora je istraženo još 5 speleoloških objekata, rekognosciran je teren prema sjeveru i istoku od vrtače A, uzeti su uzorci vode i stijena iz A-1 i A-2, tijekom 2 mjeseca su vanjski i unutarnji loger mjerili temperaturu i vlagu zraka, no o tome više u idućim objavama.

Posebne zahvale Decathlon Split na doniranoj opremi. ... See MoreSee Less

Photo