12 SAM_0895
U okviru inicijative Čisto podzemlje, članovi SU “Kraševski zviri” iz Ivanca od otpada su očistili Berajterovu špilju te djelomično očistili jamu Sv. Josip na području Općine Bednja (Varaždinska županija).
Akciju je financijski podržala Općina Bednja.
Berajterova špilja je u potpunosti očišćena od krupnog i građevnog otpada kao što su OSB ploče, drenažne cijevi, drvene šipke od košara, stari bojler, prozorska stakla, staklene boce, razne žice, plastični kanistri i razni sitni otpad. Na ulaz Berajterove špilje zabijena je crvena pločica čistog podzemlja (www.cistopodzemlje.info) koja označava očišćeni objekt.
Iz jame Sv. Josip izvučeno je raznog otpada koji je utrpan u četiri crne velike vreće. Najviše je bilo izvučenih korištenih dječjih pelena, plastičnih boca starosti do 15 godina, raznih zdjela i sl. Tijekom čišćenja otkriveni su dublji dijelovi jame koji su također onečišćeni.
Preostalu količinu otpada u jami je teško procijeniti zbog kombinacije otpada i organskog materijala (sediment, lišće i sl.).
Ima li kraja 😫
Dobili smo prijavu o još jednoj ogulinskoj jami koja je potpuno devastirana - bivša jama :(
cistopodzemlje.info/hr/objekt/japaga-sa-smecem/
Jesen na Šverdi i novi kandidat za duboku jamu!
Priča na kampu ovog ljeta nije bila zaključena. Tada je ulaz u puhalicu „Dionizov dah“ proširen, a iza je pronađena vertikala i par dvorana koje su nas dovele na svega 16 m dubine. Na dnu nas je zaustavilo novo suženje, ali s lijepim zvukom padanja kamena barem 30-ak m. Prošlog vikenda 13 - 14.10. u minimalnim snagama SU Estavele (Lovel) i SO Velebita (Marina), nastavili smo istraživanje ove jame i podigli ljestvicu na 92 m dubine – zasada tek među 15 najdubljih na Šverdi, ali cirkulacija zraka i padanje kamena obećavaju puno veće dubine!
Sunčani jesenski vikend, malo hrane za roštilj, dvoje nabrijanih speleologa s 4 transportnih i jedan jasan cilj – dovoljno je za povratak na Šverdu prije zatvaranja sezone. Nakon širenja starog dna jama se ubrzo otvorila u nekoliko koljenastih vertikala, ali od koje je svaka zahtijevala više vremena u čišćenju od kršja nego u opremanju. Na -35 m dubine prvo iznenađenje, vertikala se grana u dvije paralelne vertikale. Kraća je ubrzo stala, ali smo u njoj pronašli okno koje nas je dovelo do dna druge vertikale na tada -72 m. Vertikale se prostiru duž smjera sjever-jug. Na sjevernom kraju se nalazi zanimljiv upitnik - neprolazan prolaz iza kojeg zvoni vertikala od 30-ak m, a na južnom kraju procjep kroz zarušenje iza kojeg kamen zvoni i zvoni. Prokopavanje tog zarušenja smo započeli u subotu, a nakon roštilja i spavanca kod šumarske kuće Brestice, nastavili smo s poslom idući dan. U vertikalu je upalo toliko kamenja da smo ju poprilično zatrpali. Srećom na rubu je ostao nezatrpan pukotinasti prolaz, doduše neprolazan ali dovoljno širok da osjetimo zrak i da čujemo padanje kamenja u još nepoznatu dubinu. Za kraj, istražili smo još jednu paralelnu vertikale te tako povećali duljinu do skoro 200 m poligona, a zatim krenuli natrag iz divljine u civilizaciju.
Sve foto: Lovel Kukuljan
Paralelno, odnosno u nedjelju 14.10., Dino je s članovima SK Samobor (Nenad i Suzana Buzjak) nastavio istraživanje Ledene jame na Lepušju, također jednog od zanimljivih zaostataka s kampa. Glavni upitnik, vertikala od 30-ak m, je opremljena i istražena s ledeno-čepnim završetkom, ali bitnije je to da su u jami postavljeni temperaturni data-loggeri kako bi dobili bolju informaciju o ponašanju leda u ovoj ledenici. Već sad je zanimljiva činjenica ta da su nakon 3 mjeseca od zadnjeg istraživanja, sidrišta gotovo nedohvatljiva zbog količine leda i snijega koja se otopila. Nadamo se da za koju godinu neće biti potrebno tehnički popesti do data-loggera! Fotografije od te akcije na: www.facebook.com/nenad.buzjak/media_set?set=a.1869204316481203&type=3
Područje Ćićarije obiluje brojnim značajnim staništima i zaštićenim i ugroženim vrstama. Ćićarija kao dio Dinarida spada u područje najveće biološke raznolikosti podzemne faune na svijetu. Podzemna fauna Dinarida je na svjetskom nivou prepoznata kao iznimna vrijednost, koju je potrebno istražiti i valorizirati, te zaštititi i konzervirati.
Jama kod Rašpora počela se istraživati još 1925. godine od strane tršćanskih speleologa i neko se vrijeme smatrala najdubljim speleološkim objektom na svijetu (-450 m). Tu su još i ostali značajni ćićarijski speleo objekti poput Ponora Kolinasi i Komareva jama kraj Roča, Jame kod Semići ili recimo Ponor kraj Lanišća i Vela peć u okolici Bresta pod Učkom.
Evo nekih super fotki istarskog podzemlja s Ćićarije iz bogate arhive naših prethodnih projekata :)
SpeleoFilmFestival 2018.
Your story…Your script…Your cave…Your choice… All cavers are welcome!
We will be showing films created by cavers like you from all around the world.
Don’t be shy...
After the first evaluation round of Speleofotografia Contest, the jury has chosen 100 best pictures, which are being presented on our Facebook profile. The pictures will be issued at the exhibition of the Slovak Museum of Nature Protection and Caving from November 16th. Also you will be able to find them in the printed catalogue at the opening ceremony of exhibition. In the second evaluation round the jury will choose 3 best pictures of each category and award the Grand Prize of Speleofotografia Contest 2018. Winners’ names will be announced during the opening ceremony on November 16st, 2018 in the Museum hall. We are very much looking forward to meeting you there!
sk:
Po ukončení prvého hodnotiaceho kola súťaže Speleofotografia odborná porota vybrala 100 najlepších fotografií, ktoré prezentujeme na facebookovom profile Speleofotografie. Fotografie budú vystavené v priestoroch Slovenského múzea ochrany prírody a jaskyniarstva od 16. novembra. Nájdete ich tiež v tlačenom katalógu k výstave dostupnom na vernisáži súťaže. V druhom kole porota vyberie v každej kategórii 3 najlepšie fotografie a udelí hlavnú cenu Speleofotografie. Mená víťazov sa vyhlásia na slávnostnej vernisáži 16. novembra 2018 v priestoroch múzea, na ktorú ste srdečne pozvaní!
organizátori súťaže Speleofotografia 2018
Prethodni sadržaji Hrvatskog speleološkog poslužitelja dostupni su u Zborniku radova.
Aktivnosti saveza
