Izašao je novi broj 18 časopisa Subterranea Croatica i Supplementum Spelaeologia Ragusina 1.
"The underground adventure begins where the last rays of sun stop," writes Your Shot photographer Rémi Flament, who captured this surreal image near Ingleton, England. yourshot.nationalgeographic.com/photos/13269934/?cmpid=org=ngp::mc=social::src=facebook::cmp=edit...
Uz pripreme za nadolazeću školu i odlaske na terene, članovi Kluba sudjelovali su i na dvije radionice u sklopu projekta MINERS, koji se održava u suradnji Rudarsko-geološko-naftnog Fakulteta iz Zagreba te njemu srodnih fakulteta iz Austrije i Njemačke. Na radionicama je sudjelovalo 29 studenata iz Hrvatske, Austrije i Njemačke te niz asistenata i profesora, a naš Klub je predstavljalo ukupno 10 članova. Na radionicama smo prezentirali prvu pomoć, uzlove, tehnike rada s užetima te odradili pokaznu vježbu spašavanja putem tirolske prečnice.
Dvodnevnim manifestacijama Speleološka udruga Kraševski zviri obilježila 10 godina rada
ivanec.hr
Dvodnevnim manifestacijama Speleološka udruga Kraševski zviri obilježila 10 godina rada Ponedjeljak 18.03.2019. U petak i subotu, 15. i 16. ožujka, ivanečka Speleološka udruga Kraševski zviri p...
/SVJETSKI DAN VODA/ 💦 Obilježava se svake godine 22. ožujka s ciljem usmjeravanja pažnje na ključnu ulogu i važnost vode za život na zemlji. Alarmantan je podatak kako više od dvije milijarde ljudi nema pristup dovoljnim količinama pitke vode što utječe na njihov život, zdravlje i obrazovanje❗
Prema izvješću o vodnim zalihama koje je izradio UNESCO 2009. godine, Hrvatska se u Europi 🇪🇺 nalazi na trećem mjestu i od nje su vodom bogatiji samo Norveška i Island. Hrvatska 🇭🇷 se nalazi među trideset vodom najbogatijih zemalja svijeta. U našem zaštićenom području također obiluje puno izvora, potoka i podzemnih kanala ispunjenih vodom od kojih je svakako "najviđeniji" izvor Baraćevac. Izvor Baraćevac nalazi se u samom podnožju Baraćeve brine. Ovaj izvor nije bio poznat kao speleološki objekt do 2003. godine iako se to već ranije pretpostavljalo.
Prema dosadašnjim saznanjima ulazni sifon duljine je oko 40 m, nakon čega slijedi oko 30 m kanala koji nije potopljen, a zatim još tristotinjak metara potopljenog kanala – sifona kojega istraživači nisu preronili do kraja. S obzirom da je špilja najvećim dijelom potopljena, a na mjestima jako uskog kanala, predstavlja jako težak speleološki objekt za istraživati. ⤵
Prethodni sadržaji Hrvatskog speleološkog poslužitelja dostupni su u Zborniku radova.
Aktivnosti saveza
